Trenutno je nacionalna kondicija naše zemlje također postala vruće istraživačko područje, a odnos između fitnes vježbi i mentalnog zdravlja također je dobio široku pažnju. Međutim, istraživanja u našoj zemlji u ovom području tek su započela. Zbog nedostatka razumijevanja, prepoznavanja i evaluacije stranih teorija i praksi, istraživanja su široko rasprostranjena. Sa sljepoćom i repetitivnošću.
1. Vježbe u fitnesu promovišu mentalno zdravlje
Kao efikasno sredstvo za poboljšanje fizičkog zdravlja, tjelovježba će neminovno promovirati i mentalno zdravlje. Test ove hipoteze prvo dolazi iz kliničke psihologije. Neke psihogene bolesti (kao što su peptički ulkus, esencijalna hipertenzija itd.), nakon što se dopune vježbama, ne samo da smanjuju fizičke bolesti, već i psihološke aspekte. Postignuto je značajno poboljšanje. Trenutno, istraživanje o promociji mentalnog zdravlja vježbanjem donijelo je neke nove i vrijedne zaključke, koji se mogu sažeti na sljedeći način:
2. Vježbe u fitnesu mogu poticati intelektualni razvoj
Vježbanje u fitnesu je aktivan i aktivan proces aktivnosti. Tokom ovog procesa, vježbač mora organizovati svoju pažnju i svrsishodno percipirati (posmatrati), pamtiti, razmišljati i zamišljati. Stoga, redovno učešće u vježbama u fitnesu može poboljšati centralni nervni sistem ljudskog tijela, poboljšati koordinaciju uzbuđenja i inhibicije moždane kore i ojačati naizmjenični proces konverzije uzbuđenja i inhibicije nervnog sistema. Time se poboljšava ravnoteža i tačnost moždane kore i nervnog sistema, podstičući razvoj percepcije ljudskog tijela, tako da se fleksibilnost, koordinacija i brzina reakcije sličnosti mišljenja mozga mogu poboljšati i poboljšati. Redovno učešće u vježbama u fitnesu također može razviti percepciju prostora i pokreta ljudi, te učiniti propriocepciju, gravitaciju, dodir i brzinu, te visinu strane preciznijim, čime se poboljšava sposobnost moždanih ćelija da rade. Sovjetska naučnica M. M. Korđova koristila je kompjuterski test za testiranje beba u dobi od 6 sedmica. Rezultati su pokazali da često pomaganje bebama da savijaju i ispružaju desne prste može ubrzati sazrijevanje jezičkog centra u lijevoj hemisferi bebinog mozga. Osim toga, vježbe fitnesa mogu ublažiti napetost mišića i napetost u svakodnevnom životu, smanjiti nivo anksioznosti, ublažiti unutrašnji mehanizam napetosti i poboljšati radnu sposobnost nervnog sistema.
2.1 Vježbe u fitnesu mogu poboljšati samosvijest i samopouzdanje
U procesu individualnih fitnes vježbi, zbog sadržaja, težine i cilja fitnesa, kontakt s drugim pojedincima koji učestvuju u fitnesu neminovno će dovesti do samoprocjene vlastitog ponašanja, sposobnosti imidža itd., a pojedinci preuzimaju inicijativu za učešće u fitnes vježbama. Generalno, to podstiče pozitivnu samopercepciju. Istovremeno, zadovoljstvo pojedinaca učešćem u fitnes vježbama uglavnom se zasniva na ličnom interesu, sposobnostima itd. Oni su generalno dobro kvalifikovani za fitnes sadržaj, što doprinosi jačanju individualnog samopouzdanja i samopoštovanja, te se može koristiti u fitnes vježbama. Traže utjehu i zadovoljstvo. Anketa koju je Guan Yuqin sproveo među 205 učenika srednjih škola nasumično odabranih iz provincije Fujian pokazala je da učenici koji redovno učestvuju u fitnesu...
vježbači imaju veće samopouzdanje od učenika osnovne škole koji ne učestvuju često u vježbama. Ovo pokazuje da vježbe imaju utjecaj na izgradnju samopouzdanja.
2.2 Vježbe fitnesa mogu povećati društvene interakcije i pogoduju formiranju i poboljšanju međuljudskih odnosa. S razvojem društvene ekonomije i ubrzanjem tempa života.
Mnogi ljudi koji žive u velikim gradovima sve više pate od nedostatka odgovarajućih društvenih veza, a odnosi među ljudima imaju tendenciju da budu ravnodušni. Stoga je vježbanje postalo najbolji način za povećanje kontakta s ljudima. Učešćem u vježbanju, ljudi mogu imati osjećaj bliskosti jedni s drugima, zadovoljiti potrebe individualne društvene interakcije, obogatiti i razviti svoj način života, što će pojedincima pomoći da zaborave probleme uzrokovane poslom i životom, te eliminirati mentalni stres i usamljenost. Također, kroz vježbanje pronalaze istomišljenike. Kao rezultat toga, donosi psihološke koristi pojedincima, što pogoduje formiranju i poboljšanju međuljudskih odnosa.
2.3 Vježbe u fitnesu mogu smanjiti reakciju na stres
Vježbanje u fitnesu može smanjiti reakciju na stres jer može smanjiti broj i osjetljivost adrenergičkih receptora: Štaviše, redovno vježbanje može smanjiti fiziološki utjecaj specifičnih stresora smanjenjem otkucaja srca i krvnog pritiska. Kobasa (1985) je istakao da vježbanje u fitnesu ima učinak smanjenja reakcije na stres i smanjenja napetosti, jer vježbanje u fitnesu može vježbati volju ljudi i povećati mentalnu čvrstoću. Long (1993) je zahtijevao od nekih odraslih osoba s visokom reakcijom na stres da učestvuju u treningu hodanja ili trčanja ili da prime trening za prevenciju stresa. Kao rezultat toga, utvrđeno je da su ispitanici koji su primili bilo koju od ovih metoda treninga bili bolji od onih u kontrolnoj grupi (tj. onih koji nisu primili nikakve metode treninga) u suočavanju sa
stresne situacije.
2.4 Vježbe u fitnesu mogu ukloniti umor.
Umor je sveobuhvatan simptom koji je povezan s fizičkim i psihološkim faktorima osobe. Kada je osoba emocionalno negativna dok se bavi aktivnostima ili kada zahtjevi zadatka premašuju sposobnosti pojedinca, brzo će doći do fizičkog i psihološkog umora. Međutim, ako održavate dobro emocionalno stanje i osigurate umjerenu količinu aktivnosti dok se bavite vježbama fitnesa, umor se može smanjiti. Studije su pokazale da vježbanje fitnesa može poboljšati fiziološke funkcije poput maksimalnog učinka i maksimalne mišićne snage, što može smanjiti umor. Stoga, vježbanje fitnesa ima posebno značajan učinak na liječenje neurastenije.
2.5 Vježbanje fitnesa može liječiti mentalne bolesti
Prema istraživanju Ryana (1983.), 60% od 1750 psihologa smatra da bi fitnes vježbe trebale biti korištene kao tretman za uklanjanje anksioznosti: 80% vjeruje da su fitnes vježbe učinkovito sredstvo za liječenje depresije. Za sada, iako su uzroci nekih mentalnih bolesti i osnovni mehanizam zašto fitnes vježbe pomažu u uklanjanju mentalnih bolesti još uvijek potpuno jasni, fitnes vježbe kao metoda psihoterapije počele su postajati popularne u inostranstvu. Bosscher (1993.) je jednom istraživao efekte dvije vrste fitnes vježbi na liječenje hospitaliziranih pacijenata s teškom depresijom. Jedan način aktivnosti je hodanje ili trčanje, a drugi način je igranje nogometa, odbojke, gimnastike i drugih fitnes vježbi u kombinaciji s vježbama opuštanja. Rezultati su pokazali da su pacijenti u grupi za trčanje prijavili značajno smanjene osjećaje depresije i fizičke simptome, te prijavili povećan osjećaj samopoštovanja i poboljšano fizičko stanje. Nasuprot tome, pacijenti u mješovitoj grupi nisu prijavili nikakve fizičke ili psihološke promjene. Može se vidjeti da su aerobne vježbe poput trčanja ili hodanja povoljnije za mentalno zdravlje. Godine 1992., Lafontaine i drugi analizirali su odnos između aerobnih vježbi i anksioznosti i depresije od 1985. do 1990. (istraživanje s vrlo strogom eksperimentalnom kontrolom), a rezultati su pokazali da aerobne vježbe mogu smanjiti anksioznost i depresiju; imaju terapeutski učinak na dugoročnu blagu do umjerenu anksioznost i depresiju; što je veća anksioznost i depresija kod vježbača prije vježbanja, to je veći stepen koristi od fitness vježbi; nakon fitness vježbi, čak i ako nema kardiovaskularne funkcije, povećanje anksioznosti i depresije također se može smanjiti.
3. Mentalno zdravlje pogoduje kondiciji
Mentalno zdravlje pogoduje vježbama u fitnesu koje već dugo privlače pažnju ljudi. Dr. Herbert sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Južne Kalifornije jednom je proveo takav eksperiment: 30 starijih osoba koje pate od nervne napetosti i nesanice podijeljeno je u tri grupe: Grupa A uzimala je 400 mg karbamatnih sedativa. Grupa B ne uzima lijekove, ali rado učestvuje u fitnes aktivnostima. Grupa C nije uzimala lijekove, ali je bila prisiljena učestvovati u nekim vježbama u fitnesu koje joj se nisu svidjele. Rezultati pokazuju da je učinak grupe B najbolji, lagane vježbe u fitnesu su bolje od uzimanja droga. Učinak grupe C je najgori, nije tako dobar kao uzimanje sedativa. To pokazuje da: psihološki faktori u vježbama u fitnesu imaju značajan utjecaj na efekte u fitnesu i medicinske efekte. Posebno u takmičarskim igrama, uloga psiholoških faktora u igri postaje sve važnija. Sportisti s mentalnim zdravljem brzo reaguju, fokusirani su, imaju jasan izgled, brzi su i precizni, što pogoduje visokom nivou sportskih sposobnosti; naprotiv, to ne pogoduje performansama na takmičarskom nivou. Stoga je u nacionalnim fitnes aktivnostima veoma važno kako održati zdravu psihologiju tokom vježbanja.
4. Zaključak
Vježbanje u fitnesu je usko povezano s mentalnim zdravljem. Oni međusobno utječu i ograničavaju se. Stoga, u procesu vježbanja u fitnesu, trebali bismo shvatiti zakon interakcije između mentalnog zdravlja i vježbanja u fitnesu, koristiti zdravu psihologiju kako bismo osigurali učinak zdravog vježbanja; koristiti vježbanje u fitnesu za prilagođavanje mentalnog stanja ljudi i promociju mentalnog zdravlja. Učiniti cijelu populaciju svjesnom veze između vježbanja u fitnesu i mentalnog zdravlja, što pogoduje ljudima da svjesno učestvuju u vježbama u fitnesu kako bi prilagodili svoje raspoloženje i promociju fizičkog i mentalnog zdravlja, tako da mogu aktivno učestvovati u provedbi nacionalnog programa vježbanja u fitnesu.
Vrijeme objave: 28. juni 2021.